http://www.independent.co.uk/news/World/Europe/2000-04/kosovo080400.shtml

8. april 2000.

DECA ZANJU KOSOVSKU PROLECNU ZETVU

Pise: Kristijan Dzenings u Grmiji  

Kosovska turobna zima konacno je pocela da odlazi, ustupajuci mesto treperavom prolecu. A u protekle tri nedelje troje dece je poginulo, a 13 je ozbiljno povredjeno nakon sto su slucajno detonirali neke od na hiljade neeksplodiranih NATO-vih kasetnih bombi rasutih po sumama,. brdima i selima.

"Svi znaju da sa dolaskom proleca postoji povecana opasnost od incidenata vezanih za mine i neeksplodirane naprave," kaze Leoni Barnz, glavni oficir za informacije u Koordinacionom centru UN za mine (Macc) u Pristini, jedinici koja organizuje sve aktivnosti ciscenja mina i upozoravanja javnosti na mine na Kosovu.

Iznad javnog bazena na rekreacionim terenima u Grmiji, zapadno od Pristine, sneg se topi, otkrivajuci parkiraliste puno spriceva, sveznjeva vesa odbacenog na brzinu, praznih falsa crnogorskog crnog vina i desetine upotrebljenih kondoma. Pored jedne bare lezi sest sjajnih mesinganih caura od metaka ispaljenih iz automata kalibra 9mm. Ali kako dnevna temperatura pocinje da raste, mnogo vise od smeca preostalog od nocnih pozuda izbija na povrsinu.

"Tokom vazdusnog rata u brdima oko Grmije bila je koncentrisana ukopana srpska vojska," kaze oficir ove jedinice. "Zabelezena su 22 NATO napada kasetnim bombama samo u ovoj oblasti." Bazen i izletnicka zona, kao i sume u Grmiji, sada ciste ekipe za ciscenje iz britanske organizacije `Bac-Tec` koja zaposljava bivse vojne i mornaricke strucnjake za uklanjanje bombi.

Dvadeset dva napada sa kasetnim bombama znaci 22 kanistera bombi lansiranih iz vazduha, od kojih svaki sadrzi 147 `bombica`. Svaka od ovih 3.234 bombica bacena na Grmiju bi normalno eksplodirala kada dodirne tle, u vazduhu, ili na tenku ili oklopnom vozilu, u zavisnosti od toga kakav joj je upaljac. Ali tu je i stopa otkaza od 10%, sto znaci da pod zemljom verovatno lezi vise od 300 bombica, od kojih je svaka velicine konzerve pasulja i sposobna da ubije svakoga u dometu do 15 metara.

"Ljudi na Kosovu nisu mogli da vide svoja polja od prosle godine," kaze Dr Merkur Dobrosi, na ortopedskom odelenju Univerzitetske bolnice u Pristini. "Oni nisu mogli da se krecu unaokolo, a sada je prolece i oni ce izaci i otkriti sta ih ceka."

U krevetu ispred njega leze, ozbiljno povredjeni i unakazeni, Albert Bagraktari, star 10 godina, i njegov rodjak, iz Kline u centralnom Kosovu. "Prvo sam mislila da je doslo do kratkog spoja i da je TV eksplodirao," kaze Albertova majka dok njen sin u agoniji dira zavoje koji mu prekrivaju oci. "Onda sam shvatila da su to deca koja su se igrala sa necim."

Jedina osoba koja zna tacno sa cime su se oni igrali je na odelenju intenzivne nege u ovoj bolnici. Gasmend, star 11 godina, drzao je uredjaj kada je ovaj eksplodirao i doktori pokusavaju da spasu njegove ruke i noge.

Gospodja Barnz iz ove jedinice, koja je 10 godina bila balisticki tehnicar u australijskoj vojsci, a kasnije radila na ciscenju mina u Bosni i Mozambiku, kaze: "Sada je problem kretanje stanovniistva na selu. Ljudi su nestrpljivi, zele da izadju i vide svoja polja, da idu u sumu da skupljaju drva za vatru.

"Oni ponekad ne shvataju da ce mozda morati da sacekaju jos godinu dana pre nego sto bude bezbedno, pre nego sto se ocisti zemlja."

Iako ova jedinica zna lokaciju vise od 300 mesta gde je NATO bacio oko 3.000 kasetnih bombi, stopa otkaza od 10% znaci da je na hiljade neeksplodiranih bombica u ovoj pokrajini koja je velicine pola Velsa, kao i protivtenkovskih i mina za unistavanje zive sile, mina iznenadjenja i drugih eksplozivnih sredstava.

Medjutim, stanovnistvo Kosova ima srece. Toliko je dobro iskoordinirana operacija ciscenja mina, toliko su velika finansijska sredstva koja su donatori obezbedili za organizacije koje se bave uklanjanjem mina i toliko su dobro oznacena srpska minska polja i mesta gde je NATO bacio bombe, da gospodja Barnz vidi kraj ovog problema.

"Izvodljivo je da ocistimo Kosovo za dve tri godine," kaze ona. A ona se nada da ce do kraja ove godine biti moguce za stanovnistvo Grmije da se usudi da izadje u svoje setnje i izlete bez rizika od toga da stanu na zaostavstinu proslogodisnjeg rata.

[ Ostali clanci i misljenja ]

Copyright ©2000 beograd.com. All Rights Reserved.