19.12.1999.

PRO ET CONTRA
prof. dr Ranko Petkovic

U Veneciji, o Evropi i Kosovu

U decembru Venecija je lepa kao uvek, narocito kada sunce obasja cipkaste fasade njenih zgrada, sa vitkim korintskim stubovima i reljefima lavova, koji su bili simbol Mletacke republike, ciji su brodovi nekada dolazili i do Kotora. Razlog za dolazak u Veneciju, usred zime, nije bila turisticka znatizelja, vec jedan medjunarodni skup, posvecen Evropi i Balkanu, u stvari, NATO-u i Kosovu.

Organizator skupa bila je italijanska organizacija ISODARCO (Medjunarodna skola o razoruzanju i resavanju konflikata), bliska PUGWASH-u, svetskom pokretu naucnika za mir i svet bez nuklearnog oruzja. ISODARCO je osnovan pre 33 godine i do sada je odrzao veliki broj naucnih skupova u mnogim zemljama. Sada, kada Evropu i geostrateski i emotivno potresa situacija na Balkanu, bilo je prirodno da ni ISODARCO ne izostane u trazenju resenja koja se nece zasnivati ni na sankcijama, ni na bombama.

Najugledniji ucesnik skupa bio je Georgi Arbatov, cuveni osnivac veoma uticajnog moskovskog Instituta za SAD i Kanadu, savetnik Hruscova i Breznjeva, poznat sirom sveta kao "sovjetski Kisindzer". Razocaran onim sto se dogodilo posle raspada SSSR, ali ne prihvatajuci tezu da je Rusija "na kolenima", Georgi Arbatov je u svom referatu i debati pledirao za nastavak rusko-americkog dijaloga o razoruzanju, za ravnopravne odnose dve velike nuklearne sile koje jos uvek mogu unistiti jedna drugu i citav svet. Polazaci od onoga sto je video na Kosovu i od mogucnosti da repriza bude vidjena u Ceceniji, Georgi Arbatov je izneo misljenje da bi u XXI veku moglo doci do povratka vrucim i hladnim ratovima iz XX veka. Obeshrabrujuca prognoza za sve one koji misle da ce u veku u koji upravo ulazimo - cvetati ruze!

Najatraktivniji ucesnik skupa u Veneciji bio je Piter Galbrajt, nekadasnji americki ambasador u Hrvatskoj, sin cuvenog harvardskog profesora Keneta Galbrajta, ekonomskog savetnika legendarnog predsednika SAD Dzona Kenedija. Zapitan kakvi su interesi SAD na Balkanu, trudio se da dokaze da su SAD dosle na Balkan "mimo svoje volje", kada su uvidele da Evropljani ne raspolazu ni vojnom snagom ni adekvatnim mehanizmima da sprece siru eksploziju u tom osetljivom geopolitickom prostoru. Medjutim, nije zeleo da opovrgne da su Amerikanci dosli na Balkan, ne samo da bi pomogli nemocnim Evropljanima, vec i da bi revitalizovali NATO, istisnuli Rusiju i uspostavili stratesku interakciju sa zbivanjima na Bliskom istoku i Mediteranu. U skladu s tim, sasvim je izvesno da americke vojne baze koje se grade na Kosovu i u Makedoniji nisu oaze za uzgajanje moralnih skrupula, vec za dugorocnije prisustvo SAD na Balkanu.

Kao autor cuvenog plana Z-4, koji je garantovao visok stepen autonomije Srbima u Kninskoj krajini, Piter Galbrajt je dosta govorio o zloj sudbini Srba u Hrvatskoj, ne nalazeci ni jednu lepu rec za Franju Tudjmana, o cijoj smrti je upravo bila stigla vest u Veneciju.

Najkontroverzniji ucesnik skupa bila je Edita Tahiri, savetnik Ibrahima Rugove i ucesnik konferencije o Kosovu u Rambujeu. Mlada, lepuskasta, recita, tvrdila je da je Kosovo nepovratno na putu sticanja nezavisnosti i da ce njena partija potvrditi svoju popularnost u narodu na sledecim izborima. Medjutim, sa dosta strpljenja i tolerancije je odslusala izlaganja Rusa, Bugara, Rumuna, Italijana, Britanaca i nekih drugih ucesnika skupa koji su ukazivali na to da albanski separatisticki pokret na Kosovu nije polozio ispit iz demokratije i da su njegove vodje odgovorne za veliki egzodus i zlu sudbinu Srba, Roma, Muslimana i drugih nealbanskih stanovnika na Kosovu.

Vecina ucesnika je bila sklona shvatanju da je NATO napadom na Jugoslaviju doziveo politicki i moralni fijasko. Stabilnost i bezbednost na Balkanu moze se postici jedino njegovim pridruzivanjem Evropi. Svi bi zeleli da u Evropi vide i Srbiju i Jugoslaviju, posle njene demokratske transformacije. Kada ce se i kako ce se to dogoditi, niko nije znao da odgovori: posle slobodnih i fer izbora, nekih vidova gradjanskog rata ili neke nove intervencije NATO-a?!

Gorcinu takvog zakljucka nisu mogle da ublaze ni ukusne lazanje i bakalari sa palentom, zaliveni predivnim italijanskim vinima.

 

[ Prethodni PRO ET CONTRA ]

Copyright ©1999 beograd.com. All Rights Reserved.