UVOD

Rat reci i slika

Nepostavljena Pitanja

Rat na TV

NATO propagandni rat

Izvestavanje o Kosovu: Novinarstvo naspram propagande

O autoru

Vratite se na stranu Clanci i misljenja

MEDIJI I KRIZA NA KOSOVU

Filip Hamond


NEPOSTAVLJENA PITANJA

Jos od rata u Vijetnamu kontrola vesti je kljucna preokupacija vlada koje su u ratu. Ali u danasnjoj sredini bogatoj informacijama protok vesti je mnogo teze kontrolisati. Preko Interneta danas mozete citati i jugoslovenske i americke komentare i izvestaje o krizi na Kosovu, a imate pristup i americkim i evropskim sajtovima.

Ipak politicari i NATO predstavnici za stampu uporno pokusavaju da nam serviraju kratke vesti, a ogromna vecina britanskog javnog mnjenja jos uvek se oslanja na sopstvene medije, da im kazu sta se desava. Cak i u eri informacione super magistrale, vecina nas trazi cinjenice u novinama i na televiziji, a preobilje informacija je interpretaciju i analizu ucinilo vaznijim nego ikada. Pa, koliko su uspesni britanski mediji u pruzanju nam informativnog prikaza krize na Kosovu?

NATO kampanja bombardovanja pocela je kada su propali pregovori u Rambujeu. Ipak prakticno nije bilo kriticke analize zasto se ovo dogodilo. Na primer, koje su bile primedbe jugoslovenske vlade? List Boston Herald je napisao da: 'Sporazum za koji im je receno da potpisu, ili inace, ukljucivao je trenutnu autonomiju Kosova i trogodisnju tranziciju ka nespecificiranim ciljevima, koju bi nadgledale NATO trupe'. Nama u Britaniji kazu da su Srbi odbili razuman 'mirovni sporazum' koji je cuvao teritorijalni integritet Jugoslavije. Sporazum iz Rambujea se moze naci na Internetu (www.transnational.org). Pogledajte ga i zapitajte se da li mozete da se setite ijedne suverene drzave na svetu koja bi prihvatila njegove uslove.

A koji su bili ciljevi albanske delegacije u Rambujeu? BBC Ceefax izvestaj iz tog vremena je interesantan za citanje u svetlu narednih opravdanja NATO akcije: 'Ministar spoljnih poslova insistira na tome da kosovski Albanci moraju da potpisu mirovni plan pre nego sto bi se mogli sprovesti vazdusni napadi'. Tesko je videti kako se ovo uskladjuje sa tvrdnjom da je NATO bombardovanje smisljeno da spreci humanitarnu katastrofu. Za prikaz koji makar ima nekog smisla pogledajte americki magazin The Nation (www.thenation.com).

Kao odgovor na drugu ponudu za pregovore iz Beograda, NATO je ove nedelje eskalirao bombardovanje dok su politicari pojacali svoju retoriku. Ministar odbrane Dzordz Robertson rekao nam je da jugoslovenske snage na Kosovu 'sprovode najgore nasilje koje su neki ljudi videli od srednjevekovnog doba' . List Evening Standard je u sredu istaknuo tekst iz lista Newsweek o strahovima medju zvanicnicima Bele Kuce da je slicna militaristicka retorika drzavnog sekretara Madlen Olbrajt podrila mogucnost resavanja krize mirnim putem u proslosti. Ipak, u Britaniji, vecina novinara je vise volela da sledi zvanicnu liniju da je unilateralni prekid vatre od strane Jugoslavije za vreme Uskrsa 'cinican manevar', pre nego da se upusti u ozbiljnu diskusiju o sustinskim pitanjima od interesa za postizanje sporazuma.

Uz par casnih izuzetaka, niti je bilo pravih pokusaja da se objasni pozadina konflikta na Kosovu. Umesto toga ponudjena su nam istorijska i religijska pseudo-objasnjenja. List Sun - zabrinut, mozda, da njegovi citaoci mozda nece odmah biti ubedjeni da je neophodno 'premlatiti Slobuba' (Clobba Slobba) i 'Bombardovati, Bombardovati, Bombardovati' (Bomb, Bomb, Bomb) - ponudli su korisni deo sa pitanjima i odgovorima o 'konfliktu starom 600 godina'. Pod naslovom 'Cemu rat?' ovaj clanak je zapitao: 'Gde je Kosovo?', 'Koje su razlicite religijske grupe tamo?', 'Zasto one mrze jedna drugu?' i, bizarno, 'Da li je ovo isti rat koji se dogodio u Bosni?'.

Da ga ne bi prevazisli ovi tabloidi, poseban prilog u listu Sunday Telegraph predstavio je ovaj konflikt kao moderan krstaski pohod Pravoslavne crkve, dok su ga TV reporteri opisivali kao 'srednjevekovnu pljacku i otimacinu'. Carls Krauthamer, pisuci za Washington Post, tvrdi da: 'Razlog za ubijanje na Kosovu nije nerazumna etnicka mrznja vec potpuno racionalna politika moci'. Ipak se cini da Novi Laburisti vise vole da ovo vidimo kao epsku bitku Dobra protiv Zla. Zlo, koje je zapoceo 'serijski etnicki cistac'

Niti je rat u Evropi podstakao neko istrazivacko novinarstvo. Za umerenog vodju etnickih Albanaca , Ibrahima Rugovu, NATO je tvrdio da se krije, pre nego sto se on pojavio na TV pozivajuci na prekid vazdusnih napada. Mozda britanski novinari nisu skloni da prihvate jugoslovensku verziju dogadjaja, ali francuska novinska agencija ga je intervjuisala. Grka TV ga je intervjuisala. Da li ovde ima neke price koju treba istraziti, ili cemo samo se drzati poslednjeg NATO saopstenja za stampu o tome da li je Rugova ucenjen, drogiran, ili prisiljen? Slicno tome, nakon stoi su nam rekli da je Fehmi Agani, albanski pregovarac u Rambujeu, ubijen, NATO sada kaze da njegova smrt 'nije potvrdjena'. Sigurno je ovo prica koju vredi proveriti?

Suvise onoga sto prolazi kao 'analiza' je u stvari samo diskusija o tome koja bi strategija bila najbolja za NATO: vazdusne snage ili kopnene trupe. Daleko manje paznje se poklanja mnogo bitnijim pitajima o tome kako je NATO krenuo u rat pre svega i zasto se cini da se njegovi ciljevi menjaju na skoro svakodnevnoj osnovi. Prvo nam je receno da je NATO kampanja bombardovanja smisljena da natera Predsednika Slobodana Milosevica da potpise sporazum iz Rambujea. Onda nam je receno da je razlog bio da se izbegne, pa onda spreci, humanitarna katastrofa. Sada nam je receno da je cilja NATO da omoguci izbeglicama da se vrate svojim kucama. Posto nijedna medjunarodna agencija nije proglasisla 'humanitarnu krizu' pre nego sto je NATO zapoceo bombardovanje, da li je njihova misija sada da prosto pociste ono sto su sami zabrljali?

Mnogo prostora je dato slikama aviona kako uzlecu i jadnom stanju izbeglica, ali zar ne postoje pitanja koja tu treba postaviti? Da li od nas stvarno ocekuju da poverujemo da je do masovnog egzodusa sa Kosova doslo zbog primene unapred smisljenog plana i da to nema nikakve veze sa NATO bombama? Zasto izbeglice nisu bile ni u kakvoj opasnosti od NATO 'humanitarnih' vazdusnih napada dok su pokusavale da pobegnu sa Kosova, ali su bile pod rizikom od NATO bombardovanja kada je Jugoslavija zatvorila svoje granice? Sta je sa desetinama hiljada Srba izbeglica - da li su i oni 'etnicki ocosceni'? Kako se Oslobodilacka Vojska Kosova transformisala iz organizacije koju je vlada SAD klasifikovala kao 'teroriste', u grupu od koje zavisi mirna buducnost Kosova?

Vijetnamski veteran General Vesli Klark najavio je svoju nameru da degradira i konacno unisti vojnu sposobnost Jugoslavije. Sposobnost britanskih medija da informisu javnost o tome sta se dogadja u Jugoslaviji je takodje u opasnosti da bude ozbiljno degradirana, ako ne i potpuno unistena.

Iz: The Times (London), 9. april 1999.


Copyright ©1999 beograd.com. Prevod Tanja Bjeletic.
Ovaj prevod je zasticen zakonom. Prestampavanje zabranjeno.